U organizaciji Odbora Glavnog grada Podgorica Liberalne partije Crne Gore, u Podgorici je održano završno predavanje na temu Crne Gora i NATO alijansa. Gost Podgoričkih liberala bila je ambasadorka Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori njena ekselencija Gudrun Štajnaker.

Uvažena gošća je u svom nadahnutom predavanju odgovorila na neka bitna pitanja, ali i istakla više argumenata koji trebaju biti ključni u donošenju odlike o ulasku u NATO. Jedan je posebno značajan, a uvažena ambasadorka ga je obrazložila na sljedeći način: “Ja sam sigurna da je Crne Gora članica NATO saveza iz Bosne i Hercegovine sigurno ne bi bila pokrenuta priča oko granice sa Crnom Gorom. To je važan argumenat, jer ako je Crna Gora u NATO-u niko se neće usuditi da dira granice jedne članice NATO saveza i to je nešto što člansto u ovoj organizaciji može da da kao dodatnu sigurnost. Svako ko bi se drznuo da dovede u pitanje granice jedne od država članica izvjesno da bi protiv sebe imao cijelu NATO alijansu. Njemačka se zalaže za to da Crna Gora bude u NATO - u i da dobije poziv za članstvo u ovoj godini. U prošloj godini je bilo komplikovano zbog geopolitičkih dešavanja oko Gruzije tako da će se NATO proširiti u ovom području, jer sada fali samo ovaj dio regiona koji nije pod zaštitom NATO saveza, a ulaskom Crne Gore povezale bi se države članice saveza sa Albanijom, Grčkom i Turskom.”

Predsjednik Mladih LP za portal KODEX.me
Usitnjavanje političke scene karakteristika je crnogorskog društva čak od uvođenja višepartijskog izbornog sistema prije gotovo tri decenije. Skoro da i ne postoji politička partija koja nije prošla kroz nekoliko takvih podjela i rascjepa, od vladajuće stranke pa čak do liberala čiji politilki put je obilježilo nekoliko krupnih raskola, od koji je danas jedina opstala Liberalna partija kao jedini liberalni politički subjekt u Crnoj Gori.

U aktuenoj političkoj situaciji, od takvih podjela i usitnjavanja koji se sve češće događaju, opozicija može izaći samo kao gubitnik. Umjesto da u svom djelovanju, opozicioni subjekti teže objednjivanju, ovđe imamo suprotan proces, u kojem se ne dijeli samo biračko tijelo ili članstvo neke partije u jednakim procentima, već se događa nešto mnogo pogubnije za političku zbilju Crne Gore- sve veća apstinencija birača. Prosječni birač, nakon godina podjela i sukoba po različitim osnovama, najmanje što želi jesu nove podjele i stavaranje novih tabora i tenzija, usljed čega se značaj dio članova i birača partija jednostavno povlači i odlučuje se za apstinenciju.

Reakcija na saopštenje Nove srpske demokratije povodom najavljenog uklanjanja ploče „srpskim oslobodiocima“ na zidinama Budve.

Liberali se od početka svog djelovanja prije više od dvije decenije konstantno nalaze na udaru različitih desničarskih, mitomanskih i klero-nacionalističkih struja i politika. Kao autentična crnogorska partija utemeljena u modernim shvatanjima demokratije, slobodnog pojedinca i racionalnog doživljaja prošlosti i sadašnjosti, vjerujemo da samo na taj način možemo graditi kvalitetnu budućnost.

No, izgleda da Nova srpska demokratija još uvijek nije raskrstila sa avetima prošlosti a svoju politiku, nažalost, zbog sitnih političkih poena temelji na mitomanskim istorijskim poluistinama i interpretacijama. Liberalna partija Crne Gore kao ozbiljan politički subjekt ne želi ulaziti u polemike koje pripadaju istorijskoj nauci, koja je utvrdila da ploči koja je umetnuta u zidine Budve, tamo nije mjesto.

Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931, piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“

Ministarstvo kulture, odnosno Direktorat za kulturnu baštinu traže način da uklone spomen ploču iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u Stari grad, koja je 1931. godine postavljena u znak oslobođenja Budve.

Tako tvrde u Liberalnoj partiji, koja je i podnijela zahtjev da se memorijalna ploča skine, a nakon čega je komisija Ministarstva kulture prošle godine napravila analizu stanja kulturnog dobra u Starom gradu i konstatovala da tabla degradira budvanske bedeme.