Delegacija Liberalne partije Crne Gore učestvovala je na Konferenciji "Demokratija za sve - politička participacija LGBT osoba” u zemljama Zapadnog Balkana koja je održana u Beogradu.
Predsjednik i poslanik Liberalne partije - Andrija Popović, kao panelista na Konferenciji, govorio je na panelu političkih saveznika LGBT osoba, zajedno sa kolegama poslanicima iz Slovenije, Makedonije, Irske, Srbije. Oni su prenijeli iskustva saradnje svojih partija sa organizacijama za ljudska i LGBT prava, te izazove i prepreke na koje su njihove partije nailazile u svojim državama u toj borbi.
Popović je podsjetio da je LPCG jedina partija u Crnoj Gori koja je otvoreno podržala borbu izjednačavanje građanskih prava svih građana pa i LGBT osoba, te da je rukovodstvo liberala jedino otvoreno podržalo Montenegro Pride u Podgorici, te su na taj način liberali značajno doprinijeli ubrzanom razvoju Crne Gore kao pravne države i države vladavine prava, što je od posebnog značaja na evroatlanskom putu države.
Na Konferenciji u Beogradu učestvovao je i portparol Liberalne partije - Ammar Borančić koji je prisustvovao plenarnom sastanku u Narodnoj Skupštini Srbije koji je okupio poslanike parlamenata regiona kao i predstavnike Evropskog parlamenta i njemačkih liberala FDP a na inicijativu skupštinskog odbora za ljudska prava Skupštine Srbije. Na ovom zasijedanju govorio je i savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore - Jovan Kojičić.
Konferencija ima za cilj da pokaže koje prednosti dobija društvo od uključivanja LGBT lidera u demokratske procese kao i da ukaže na najbolje prakse u procesima demokratskog učešća i zaštite ljudskih prava LGBTI osoba na Balkanu. Ona je i prilika za dijalog i razmjenu iskustava predstavnika LGBT organizacija i političkih partija, odnosno, poslanika država regiona.
Klerofašistički incidenti viđeni u Bijelom Polju, nesmetano se ponavljaju i na Javnoj raspravi o Zakonu o vjerskim slobodama u Kotoru. Zabrinjavajući je trend porasta agresije i pokušaja organičavanja ustavnih prava građanima Crne Gore koji ne nailazi na adekvatan odgovor institucija i nadležnih organa i dozvoljava javni linč i ugrožavanje bezbijednosti najvišim crkvenim predstavnicima crnogorskog naroda i eskalaciju mržnje i šovinizma.
Crna Gora se susrijeće sa situacijom u kojoj agresivne i militantne grupe pokušavaju da se nametnu kao autoritet koji ima pravo da odlučuje o slobodi okupljanja, kretanja i govora drugih građana Crne Gore. Štaviše, uzimaju za pravo i da zatvaraju i ulaze državnih i lokalnih institucija na skupu resornog Ministarstva što je najdirektnije vrijeđane i pokušaj ponižavanja države Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što se to dešava u trenutku kada država pokušava da, nakon decenija haosa, konačno uredi oblast zakonskog, imovinskog i fiskalnog statusa vjerskih zajednica te ograniči mogućnost nihovog politikanskog djelovanja. Ovakva pravila direktno se naslanjaju na regulativu država Evropske unije u svih drugih demokratskih i modernih država.
Nažalost, država ni ovoga puta nije uspjela da obezbijedi uslove za demokratski dijalog svih zainteresovanih strana na Javnoj raspravi o Zakonu o vjerskim slobodama te da omogući predstavnicima svih vjerskih zajednica učešće na takvom skupu. Liberalna partija Crne Gore od početka svog djelovanja jasno prepoznaje opasnosti klerikalizacije društva i odstupanja od sekularnog i laičkog karaktera države i svih društvenih struktura.
Ovakve situacije, nažalost, najbolje nam pokazuju dubinu i opasnost takvih procesa ali nas i, još snažnije, obavezuju na istrajnost u regulisanju ove oblasti i čvrstom stanovištu da Crnu Goru gradimo kao građansko i sekularno društvo, komotno za sve njegove građane bez obzira na bilo koju posebnost. Uvjereni smo da će ovaj Zakon o vjerskim slobodama biti značajan temelj za takvo, slobodno, društvo i državu. Nastavićemo zato da insistiramo na principima slobodnog pojedinca u slobodnom društvu i edukacije građana koji moraju jasno identifikovati svaku pojavu štetnu za sreću i prosperitet društva i države.
Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović i potpredsjednica Satka Hajdarpašić, sastali su se juče u Kotoru sa članom rukovodstva ALDE saveza evropskih liberala i bivšim Ministrom odbrane Slovenije - Romanom Jakičem.
Prilikom ovog susreta oni su razgovarali o perspektivama evropske liberalne politike. U tom smislu, razgovarali su i o pripremama za Kongres ALDE saveza, koji će se održati u novembru u Budimpešti a koji će biti izbornog karaktera i birati novo rukovodsvo. Liberalna partija Crne Gore kandidovaće svog predsjednika Andriju Popovića za jednog od potpredsjednika ALDE saveza evropskih liberala, te na taj način potvrditi svoju poziciju istinske i snažne liberalne političke opcije, ne samo u državi, već i u Evropi.
Osim toga, oni su razgovarali i o aktivnostima Crne Gore na putu u NATO članstvo. Nekadašnji slovenački ministar, g. Jakič, pozitivno je ocijenio i pohvalio kontinuirane aktivnosti vladajuće koalicije na evroatlanskom putu države. Predsjednik LP, Popović, zahvalio se za svaku pomoć Crnoj Gori i njegovu istrajnost i spremnost u zagovaranju članstva Crne Gore u NATO i EU.
Na sastanku se govorilo i o drugim aktuelnim temama i izazovima regiona i Evrope. Oni su se saglasili da je humanitarne probleme izbjegličke krize neophodno rješavati sa više razumijevanja i solidarnosti nad sudbinama ljudi koji traže utočište od rata i nasilja.
Danas u Bijelom Polju prilikom Javne rasprave o Nacrtu Zakona o vjerskim slobodama, na najočigledniji način, pokazala se pogubnost i štetnost klerikalizacije društva i bilo kakvog odstupanja od principa sekularizma i građanskog ustrojstva jedne države. Isto tako, današnji incidenti u kojima je napadnut Mitropolit Mihailo, izazvani nekontrolisanim uticajima vjerskih zajednica i religijskog ekstremizma i šovinizma pojedinaca u njima, najbolji je dokaz neophodnosti hitnog usvajanja novog Zakona o vjerskim slobodama, prvog od 1977. godine.
Ovakva događanja, javni linč crnogorskih vjerskih velikodostojnika, propraćen riječima i parolama punim mržnje i netrpeljivosti, nas liberale najbolje sjeća na slične pojave početkom 1990. godina kada je upravo na ulazu u Bijelo Polje, Slijepač mostu, zaustavljena kolona liberala i, od strane paravojnih oružanih formacija, spriječena da održi skup u tom gradu.
Zabrinjavajuće je posmatrati organizovano obnavljanje agresivne nacionalističke politike koja je krvavo obilježila protekle decenije na ovim prostorima, a s druge strane, neadekvatnu reakciju nadležnih organa i države da jasno identifikuje inspiratore i učesnike takve agresije i narušavanja ustavnih i zakonskih načela na kojima počiva civilizovano društvo i država Crna Gora. Sloboda govora, mišljenja, vjeroispovjesti i javnog okupljanja zagarantovana je svakom čovjeku, a oni koji je pokušavaju pogaziti nijesu prijatelji demokratije.
Uvjereni smo da će ubuduće svaka vjerska organizacija, pa i Crnogorska pravoslavna crkva, kao vjerska institucija najmnogobrojnijeg naroda u državi, naići na zaštitu države od bilo kakve agresije i imati mogućnost da javno iznese svoje mišljenje, stavove i uvjerenja. S druge strane, sigurni smo da će država imati dovoljno snage da Zakonom o vjerskim slobodama, na isti način, zaštiti i sebe i sve građane od identične agresije bilo kakvog klerikalizma i miješanja duhovnih upošljenika u svjetovne i političke poslove.
Crna Gora se mora aktivno uključiti u saniranje posljedica i rješavanje problema izbjeglica iz ratnih područija sa kojim su suočava cijeli region ali i države EU. Takvi izazovi, danas, nijesu briga samo tranzitnih država nego i svakog društva i države koja mora, shodno mogućnostima, biti dio globalnog rješenja. Stagniranje ili odbijanje suočavanja sa problemom pokazalo se pogubnim u nekim državama Evrope, i samo je još više pogoršalo posljedice humanitarne krize, pospješilo trgovinu ljudima i dovelo do masovnih ljudskih žrtava.
Crna Gora bilježi dugu istoriju migracija. Podsjećamo na čitave generacije Crnogoraca koji su protekla dva vijeka, sve do kraja 1990. godina ali i danas, migrirali prema državama Evrope ali i svijeta i uspijevali da nađu kvalitetno mjesto za život. Posljednji sukobi na prostorima bivše Jugoslavije ponovo su suočili Crnu Goru sa problemom ratnih izbjeglica, pa je tako Crna Gora bila jedina država koja je primila i zbrinula sve ratne izbjeglice iz država regiona, tako da je čak i danas svaki peti stanovnik države doseljenik.
Baštineći takvu humanu tradiciju, dužnost je države Crne Gore i crnogorskog društva da na svaki način, državnom pomoći, donacijama građana, akcijama mobilnih operatera i djelovanjem preko Crvenog krsta Crne Gore, aktivno pomogne u zajedničkom suočavanju sa izbjegličkom krizom i mučnim slikama koje svakodnevno pratimo kroz medije. Liberali pozivaju, zato, svaku državnu i društvenu instituciju i organizaciju da se pridruži ovakvom apelu.
Liberalna partija poziva se i na rezolucije ALDE saveza liberala Evrope kojom se konstatuje da je neophodno pravno regulisati bezbijedan dolazak ratnih izbjeglica u Evropu, te na taj način smanjiti trgovinu ljudima i masovne pomore ratnih izbjeglica u neljudskim uslovima transporta. Evropski liberali pozivaju i evropske intitucije da apeluju na Vlade država koje se suočavaju sa prilivom izbjeglica da ne koriste represivne mjere već primjere dobre prakse drugih država EU kroz programe prihvatanja izbjeglica i ozakonjivanja njihovog statusa te poštovanje njihove ličnosti i razloga zbog kojih su ti građani napustili svoju državu zahvaćenu ratnim sukobima.
