• 1
  • 2
  • 3
fb1  yt1 

Tribina o kulturnom blagu Crne Gore: Ne znamo ni šta imamo

BUDVA – Crna Gora ima savremeni sistem zaštite kulturnih dobara, ima pravni okvir, institucije, kadrove i sredstva, ali ovom sistemu fali kontrola i odgovornost – rezime je izlaganja mr Predraga Malbaše na tribini o zaštiti kulturnog blaga Crne Gore, koja je danas (četvrtak) održana u Modernoj galeriji.

Tribina Budva Tribina o kulturnom blagu Crne Gore: Ne znamo ni šta imamo

Baštinu treba vratiti u Crnu Goru: Sa jučerašnje u budvanskoj Modernoj galeriji

- Zakoni, programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara, nadležno Ministarstvo kulture, državne i opštinske institucije, oko 500 ljudi zaposlenih u državnim i oko 200 u opštinskim ustanovama kulture, 12 do 15 miliona eura koliko se godišnje izdvaja za kulturu iz javnih finansija, jesu činjenice ali je drugo pitanje gdje odlazi taj novac? Šta od tog novca dobijaju građani, javnost i na kraju spomenici – kazao je Malbaša.

Neshvatljivo je, kako je istakao, da u takvim uslovima za više od dvije godine, na primjer, nije mogla da se sprovede inicijativa o uspostavljanju zaštite pljevaljske Diartrete, vrhunca antičkog dostignuća u izradi stakla, ili da se, po podnijetoj inicijativi, zaštiti crmnički oro, nacionalna igra, kao nematerijalno kulturno dobro.

Malbaša je instistirao na strožoj kontroli propisa naglašavajući da se niko u svijetu ne oslanja na savjest i svijest svojih građana, već prije svega na strah od sankcionisanja.

Veća angažovanost

Dr Aleksandar Čilikov, kao jedan od najvećih problema u zaštiti kulturne baštine, vidi to što ne znamo šta sve imamo, niti čime smo nekad raspolagali.

- Smatrali smo da ima desetak sačuvanih knjiga iz štamparije Crnojevića, a jedan ruski istraživač je po Evropi pronašao 107. Da je imao vremena, kako je rekao, pronašao bi još. Bio je poslat zahtjev Beču da nam se vrate kulturna dobra koja je za vrijeme Prvog svjetskog rata odnijela austrijska vojska iz Crne Gore, a oni su nam vratili nešto ne mnogo vrijedno. Uz to su odgovorili da će vratiti sve, samo da mi napišemo šta tražimo. Mi malo znamo da je Budva bila svjetski numizmatički centar po nalazima srebrnog novca iz rimskog perioda – naveo je neke primjere dr Čilikov, dodajući da i u privatnim zbirkama u Crnoj Gori ima umjetničkih predmeta, dokumenata, mapa, kojih nemaju ni državni arhiv ni muzeji.

Ocijenio je da da je neophodna veća angažovanost države na cjelokupnoj zaštiti kulturnih dobara.

Mr Lucija Đurašković ukazala je da je iz Crne Gore odnošeno kulturno blago koje je danas sačuvano u brojnim zbirkama u bivšoj Jugoslaviji i šire. Ona je konstatovala da je možda i to dobro rješenje, s obzirom na našu nebrigu o kulturnoj baštini.

- Budva se ponosi antičkom nekropolom, ali se na otvaranje muzeja čekalo duže od 20 godina, a na adekvatnu zaštitu čekaju još brojni spomenici kulture – kazala je Đurašković.

Otuđeno blago

Kulturno blago je na razne načine odnošeno iz Crne Gore i u različitm periodima njene istorije. Država bi, prema riječima dr Danila Radojevića, morala da povede više računa da se to vrati kako bi bilo dostupno građanima i istraživačima.tribina budva 2 300x169 Tribina o kulturnom blagu Crne Gore: Ne znamo ni šta imamo

- Po podacima nekih istraživača, u nekadašnjem Carigradu ima oko 1,5 miliona dokumenata koji se odnose na Crnu Goru, mnogo je dokumenata u Beču, Veneciji, u centrima bivše Jugoslavije. Dobro je da su oni sačuvani, ali je neophodno da se vrate u Crnu Goru, makar kao kopije – smatra Radojević, naglašavajući da istraživačima nije svejedno da li se dokumenat nalazi ovdje ili negdje u inostranstvu.

Dr Igbala Kerović, arhitekta, založila se za drugačiji tretman struke u planskim dokumentima, u smislu zaštite spomenika iz orijentalno-osmanskog perioda.

- Da li postoji plan koji tretira graditeljsko nasljeđe iz tog perioda, od 500 godina i 200 objekata – upitala je Kerović.

Ona je kazala da je od 97 džamija očuvano 26, a samo četiri ili pet zaštićene su kao kulturno dobro.

Medijator Dragan Mihović kazao je da su ovom tribinom željeli da podstaknu veću brigu o kulturnoj baštini.

- Ravnodušnost nikada nije zdrava emocija, a ravnodušnost prema kultrunoj baštini je ozbiljan signal, ne samo za državu, već i njene građane – kazao je on.

Tribinu je organizovala Liberalna partija.



Linkovi

Savjet Evrope – www.coe.int

Evropski Parlament – www.europarl.eu.int

Ujedinjene nacije – www.un.org

OSCE – www.osce.org

Adresa

Južna tribina Gradskog stadiona (ulaz 5)

Ulica 19. Decembra, 81000 Podgorica, Crna Gora

Tel/Fax: +38220220944

E-mail: liberalnapartija@t-com.me