• 1
  • 2
  • 3
fb1  yt1 

Perspektive razvoja crnogorske ekonomije

Ekonomski razvoj svake zemlje osnova je pojedinačne ekonomske moći njenih stanovnika i stabilnosti svih segmenata društva. Ekonomije malih zemalja zahtijevaju promptnu reakciju na promjene u globalnoj ekonomiji. Stoga bi anticipativnost promjena u ekonomiji, za države poput Crne Gore, trebala biti prisutna, a reakcija pravovremena i ispravna.

Primjenjujući odredbe Lisabonskog strategije i strategija Evropa 2020. Liberalna partija je fokusirana je na tri, međusobno povezana, ekonomska prioriteta koji bi trebali predstavljati magistralne pravce razvoja Crne Gore koja će u skorojbudućnosti biti dio EU.

Prvi princip se zasniva na pametnom rastu i razvoju ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama (naučno-tehnološkaistraživanja i razvoj, inovacije, obrazovanje i digitalnoinformatičko društvo), kao i paradigmatičnosti ekonomije znanja.

Održivi rast će biti drugi pravac djelovanja, jer on istovremeno podstiče konkurentnost i proizvodnju koja se efikasnije odnosi prema resursima, izgrađujući sistem totalnog kvaliteta roba i usluga koji će Crnoj Gori, posebno turizmu i poljoprivredi, omogućiti postizanje trajne konkurentske prednosti.

Životna sredina i upravljanje otpadom, prelazak na rast bez emisije ugljen-dioksida i na održivi zeleni rast kroz primjenu odgovarajućih sektorskih politika, fiskalnih inovacija, reformi, inicijativa u oblasti zaštite životne sredine, zelenih javnih nabavki, ukidanja subvencija koje su štetne po životnu sredinu, vrijednovanja ekosistema dobara i usluga, uvođenja i/ili korišćenja sistema ekonomskog proračuna u životnoj sredini. Razvijati nacionalne strategiju zelene ekonomije, upravljanja otpadom, reciklaže, politike smanjenja emisija ugljen-dioksida, politika održivog razvoja mora biti u skladu sa zaključcima Konferencije Rio + 20.

U oblasti fiskalnih inovacija izvršiti uvođenje većeg oporezivanja ili novog poreza za potrošače  energije i zagađivače po osnovu povećane potrošnje energije ili povećanogzagađivanja. Prikupljenim sredstvima bi se pomagali projektiotvaranja novih radnih mjesta preduzeća sa višim nivoomenergetske efikasnosti, održivog razvoja, reciklaže, upravljanja ambalažnim otpadom itd.

Treći segment prioriteta predstavljen je kroz inkluzivni rast jer on znači bolju participaciju na tržištu rada, borbu protiv siromaštva i socijalnu koheziju. Razvoj ljudskih resursa u Crnoj Gori, mora biti diversifikovan kroz sljedeće njegove determinante, koje se moraju sistemski razvijati, veličina radne snage, njen kvalitet, discipliniranost i motivacija. Nedovoljan kvalitet radne snage je upravo ograničavajući faktor razvoja zemalja u razvoju, poput Crne Gore, jer se ostali faktori mogu kupiti ili posuditi. Pravilnom politikom spriječiti trend ekonomske migracije najkvalitetnijih ljudskih potencijala bez kojih je razvoj teško ostvariv, pa umjesto njega pokrenuti programe povratka naših iseljenika, uz svesrdnu pomoć države, za njihovim stručnim angažovanjem i primjenom stečenih iskustava.

Regionalna konkurentnost i zapošljavanje doprinijeće jačanju konkurentnosti, atraktivnosti i zapošljavanju. Razvojni programi, bazirani na ovom postulatu, pomažu regionima da predvide i promovišu ekonomske promj ene kroz inovacije i promociju ekonomije zasnovane na znanju, preduzetništvu i zaštiti životne sredine i poboljšanju njihove dostupnosti. Prilagođavanjem radne snage i investiranjem u ljudske resurse bilo bi kreirano više kvalitetnijih poslova.

Uspostavljanje “ekonomskog mosta” između sjevernog, centralnog i južnog dijela Crne Gore, kojim bi se povezalo nerazvijeno sjeverno područje države sa razvijenim centralnim i južnim regionom. Ovo ima za implikaciju razvoj komplementarnih kauzalnih ekonomskih aktivnosti koje će se dopunjavati i stvarati potpunu strukturnu povezanost, srodnih sektora. Temeljne funkcije razvoja sjevera ogledaju se kroz ulaganje kapitala u projektovanje sistemskog razvoja fabrika flaširane izvorske mineralne i natur vode, preračivačkih pogona za preradu voća i povrća, drvne industrije do finalnog proizvoda, turizam koji obuhvata seoski i hotelski smještaj do nivoa pet zvjezdica.

Iz ove tri paradigme ekonomskog poslovanja proističu i sve ostale aktivnosti na putu pristupanja Crne Gore, u punopravno članstvo EU. Prihvatanjem paradigmatičnog znanja i iskustva razvijenih ekonomija izbjegava se postojeća stohastičnost crnogorske privrede, KAP, Elektroprivreda, Željezara, Rudnici boksita itd. i uvodi pouzdan kriterijum za pravovremeno praćenje tržišnih, kako globalnih tako i regionalnih Panevropskih ekonomskih, fluktuacija i adekvatno vremensko djelovanje.

Kontinuirano treba raditi na konceptu razvoja i potpisivanja Strateških partnerstava između Crne Gore i najmoćnijih globalnih ekonomija. “Strateško partnerstvo između država se određuje kao politički instrument čiji je cilj da olakša ekonomske odnose između uključenih strana“. Suština ovog dokumenta je da stvori politički preduslov za razvoj ekonomske i privredne saradnje. To znači da će Deklaracije o strateškom partnerstvu imati svoj puni smisao, samo, ako ohrabre nova ulaganja, u Crnu Goru odnosno omogući značajnije prisustvocrnogorskih kompanija na tržištu država potpisnica ove deklaracije.

Usvojiti brendiranje kao ključni model razvoja crnogorske privrede, poljoprivrede, turizma i svih ostalih ključnih komponenti za siguran, postepen, rast prihoda per capita za više od 5% godišnje. Usvojena Strategija brendiranja, odnosi se na brendiranje specifičnih oblika, odnosno, aspekata brendiranja na nacionalnom nivou, a implementira se na svim nivoima, kao što je to Strategijom brendiranja Crne Gore i predviđeno. Brendiranje se vrši prema taktikama i operativnim planovima na osnovu prijethodno izvršenog mjerenja vrijednosti potencijalnih brendova na nultom nivou kako bi se kasnijim kontrolnim brendiranjem dodatno korigovala eventualn odstupanja. (viđeti Strategiju brendirnja Crne Gore, od autora J&J R.)

Osnovati Centar za inovacije i marketing kako bi se anticipacijom tendencija u ekonomiji pravovremeno djelovalo i umjesto pozicije “pratioca” trendova zauzela pozicija inovatora.U ovom dijelu posebno, značajno, mjesto imali bi naši iseljenici koji su angažovani u relevantnim naučno istraživačkim kompanijama, u oblasti informatike (IT), mobilni internet,ekonomske informatike, tehnologije itd.

Stopu štednje, odgovarajućim stimulativnim mjerama, podići na nivo koji je u razvijenim zemljama, đe stopa štednje iznosi oko 20%. Sadašnja stopa štednje nije dovoljna za izgradnju potrebne infrastrukture bez koje nema pokretanja razvoja, pa zbog niskog nivoa akumulacije nedostatak domaće štednje pokušava senadoknaditi zaduživanjem u inostranstvu po nerealnim kamatnim stopama. Naravno, štednja mora biti izbalansirana sa nivoom potrošnje, đe povećanja štednje ili potrošnje mora biti zasnovano na realnim kriterijumima i koji neće umanjitiblokirati potrošnju na račun akumulacije, što bi dovelo do smanjenja tržišne aktivnosti i investicija. Ekonomski razvoj – Razvoj MSP i preduzetništva. Kvantitativni ciljevi u oblasi zapošljavanja i povećanja standarda su, realnu stopunezaposlenosti ograničiti na manje od 10% , pri tom uvećatiprocenat zaposlenih žena i ulaganje u istraživanja i razvoj od 3% BDP.

Preispitati sve privatizacije, provjeriti nivo ispunjenosti i ostvarenosti privatizacionih ugovora sa posebnim naglaskom na ugovorene investicije novih vlasnika. U slučajevima đe ugovori nijesu ispunjeni u prihvatljivim kvalitativnim vrijednostima pokrenuti postupak njihovog raskida i ponovnog preuzimanjavlasništva u preduzećima od strane Države. Nove privatizacije vršiti po principu privatno javnog partnerstva do nivoa 60% privatnog vlasništva nasprema 40% državnog. Posebnopodsticati mogućnosti dugoročnih davanja u zakup preduzeća i zemljišta.

Smanjenje državnog uticaja u preduzećima i mogućnostiintervenizma zbog čuvanja socijalnom mira i održavanje kontrole u finansijskim moćnim preduzećima.

Na kraju, poseban aspekt djelovanja treba usmjeriti na zaštituautorskih i srodnih prava, kao i prava industrijske svojine. Pri čemu je neobično važno provoditi standare EU u ovoj oblasti.

 

 

Autori predloženog nacrta deklaracije

mr Jovo Rabrenović i

mr Jovan Rabrenović

 

Linkovi

Savjet Evrope – www.coe.int

Evropski Parlament – www.europarl.eu.int

Ujedinjene nacije – www.un.org

OSCE – www.osce.org

Adresa

Južna tribina Gradskog stadiona (ulaz 5)

Ulica 19. Decembra, 81000 Podgorica, Crna Gora

Tel/Fax: +38220220944

E-mail: liberalnapartija@t-com.me